SOLARNI PANELI

Sunce je nama najbliža zvezda i izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. Sunčeva energija potiče od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gde temperatura dostiže 15 miliona °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodonikovih atoma nastaje helijum, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helijum prelazi oko 600 miliona tona vodonika, pri čemu se masa od nekih 4 miliona tona vodonika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svetlosti i toplote širi u svemir pa tako jedan njen mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procenjena starost, a prema raspoloživim zalihama vodonika može se izračunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina. Pod optimalnim uslovima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrednost zavisi od lokacije, godišnjem dobu, dobu dana, vremenskim uslovima itd. U Srbiji je prosečna vrednost dnevne insolacije na horizontalnu ploču 3-4,5 kWh/m2. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Evropa nije na vrlo pogodnom području za eksploataciju, ali uprkos tome u Evropi je direktno iskorištavanje sunčeve energije u velikom porastu. Većinom je to rezultat politike pojedinih država koje subvencionišu instaliranje elemenata za pretvaranje sunčeve energije u iskoristivi oblik energije. Osnovni principi direktnog iskorištavanja energije Sunca su:
– solarni kolektori - pripremanje vruće vode i zagrevanje prostorija,
– fotonaponske ćelije – direktno pretvaranje sunčeve energije u električnu energiju,
– fokusiranje sunčeve energije - upotreba u velikim energetskim postrojenjima

Fotonaponske celije (Photovoltaic)
Fotonaponske ćelije (FN) su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu energiju. Efikasnost im je od 10% za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijumom, do 25% za skuplje izvedbe (monokristalne i polikristalne). Na slici desno prikazan je princip izrade fotonaponskih ćelija.


Fotonaponski sistemi predstavljaju integrisan skup FN modula i ostalih komponenti, projektovan tako da primarnu Sunčevu energiju pretvara u  električnu energiju kojom se osigurava rad određenog broja jednosmernih i/ili naimeničnih potrošača.
Zavisno od načina rada, postoje više vrste FN sistema:

  1. samostalni (autonomni), za čiji rad mreža nije potrebna
  2. mrežni, spojeni na električnu mrežu:
    • pasivni, kod kojih mreža služi (samo) kao dodatni izvor
    • aktivni (interaktivni), kod kojih mreža može pokrivati deficite, ali i preuzimati viškove električne energije iz FN modula
  1. hibridni, koji su zapravo samostalni povezani s drugim (obnovljivim) izvorima.

Samostalni (autonomni) sistemiza svoj rad ne zahtevaju priključak na električnu mrežu. Kada kod njihove primene električnu energiju treba isporučivati tokom noći ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunčevog zračenja neophodan je akumulator (baterija). Tom  sklopu mora se dodati regulator za kontrolisano punjenje i pražnjenje baterije, a dodavanjem DC-AC pretvarača (=12 V / (230 V) autonomni sistemi mogu zadovoljiti i sve vrste tipičnih mrežnih potrošača, kao što su grejalice, hladnjaci, pumpe, hidrofori, motori, televizori, radioaparati, računari, usisavači, mali kućni aparati i drugi potrošači.
Takvi sustemi su pogodni za osiguravanje potrebnih količina električne energije za udaljene (izolovane) potrošače kao što su ruralna (izolovana) ili vikend-naselja pa za brojne pojedinačne objekte različitih namena (npr. razne vrste signalizacija i upozorenja, rasvetu, telekomunikacione releje, sisteme nadgledanja itd).

Hibridni FN sistemi nastaju povezivanjem samostalnih (obično većih) s drugim alternativnim (obnovljivim) izvorima električne energije, kao što su vetroturbine, hidrogeneratori, pomoćni plinski ili dizel agregati. Takva rešenja daju veću sigurnost i raspoloživost isporuke električne energije pa omogućavaju manje kapacitete akumulatora. Kod rešenja koja koriste plinske i dizel agregate sistemi se dimenzionišu tako da se agregati koriste malo sati u godini čime se štedi gorivo, smanjuju troškovi održavanja i produžava vek trajanja.

Pasivni mrežni FN sistemi električnu mrežu koriste uslovno, u razdobljima kada FN moduli ne mogu proizvesti dovoljne količine električne energije, na primer noću kada su istovremeno akumulatori električne energije prazni.
Aktivni, odnosno interaktivni mrežni FN sistemi mrežu koriste interaktivno, uzimajući energiju u slučaju većih potreba ili je vraćaju u slučaju viškova električne energije proizvedene u FN modulima.

DETALJNIJE karakteristike svih modela pogledajte u PDF formatu

Solarni paneli (download pdf)

Firma M-elektronika Vam može ponuditi hibridne, mrežne I autonomne sisteme različitih snaga, prema Vašim zahtevima.